Željezni livovi 
Vrsta: Seminarski | Broj strana: 8 | Nivo: Tehnološki fakultet

UVOD
Livom se smatra svaka metalna legura koja nakon ulijevanja u kalup i skrućivanja (kristalizacije) nije bila podvrgnuta niti toplom niti hladnom oblikovanju deformacijom. Ako se željezna legura s < 2 % C nakon lijevanja još toplo oblikuje deformacijom (valjanjem, kovanjem) ona se naziva čelikom.
Željezni livovi u širem smislu se dijele na:
- čelične livove (% C< 2 )
- bijeli (% C> 2 )
- siv liv (% C> 2 ) s podvrstama: modificirani, meehanite i nodularni
ČELIČNI LIV
Čelični liv (nelegirani i legirani) je željezna legura s najviše 2 % C, koja se nakon topljenja u tiganjskim pećima, malim konvertorima, Martinovim pećima ili elektropećima lije u pješčani ili keramički kalup te koja se nakon skrućivanja više ne oblikuje deformacijom, nego se oblik konačno dotjeruje samo obradom odvajanjem čestica.
Nelegirani čelični liv sadrži manje od 0.5 % Si, 0.8 % Mn, 0.1 % Al, 0.1 % Ti, 0.25 % Cu, 0.09 % P, 0.06 % S a mehanička svojstva mu pretežno zavise od sadržaja ugljika.
Legirani čelični liv sasdrži obično više od 0.8 % Mn te udjele nekih od legirajućih elemenata iz niza: Ni, Cr, Mo, V, Ti, Cu. Ako liv sadrži manje od 5 % legirajućih dodataka on se dogovoreno naziva niskolegiranim, a ako ih sadrži više od 5 % naziva se visokolegiranim.
Do prije pedesetak godina smatralo se da nelegiranom čeličnom livu zatezna čvrstoća ne smije prekoračiti 550 Mpa. Danas se zna da se i nelegirani odlivci termičkom obradom poboljšanja smiju dovesti i na nivo čvrstoće od 1200 Mpa.
Danas se što više preporučuje izbjegavanje upotrebe legiranog čeličnog liva, budući da se unapređenjem tehnike topljenja i termičke obrade uspjelo postići da čelični odlivak ima u poprečnom smjeru čak i nešto višu čvrstoću nego odgovarajući čelik.
Legirani će čelični liv potpuno zadovoljiti zahtjevima tek ako je bio potpuno pravilno metalurški obrađen, potpuno pravilno odliven u konkretno izrađen kalup, prikladno termički obrađen te vrlo pažljivo kontrolisan tbog visoke vjerovatnoće pogrešaka pri izvođenju osjetljivih proizvodnih operacija.
Uz sve ovo treba još računati i s visokim troškovima proizvodnje prije svega zbog visokog utroška energije za topljenje ali i zbog čestih strukturnih anomalija koje nastupaju u toku hlađenja.
Termičkom obradom treba osugurati željena svojstva čeličnih odlivaka.
Normalizacijom treba usitniti i izjednačiti zrna. Normalizacija ne smije izazvati pojavu martenzita u strukturi.
Sferoidizacijsko žarenje treba strukturu čeličnog liva dovesti u oblik kuglastih karbida u feritu.
Žarenje čeličnog liva za smanjenje naprezanja jedan je od najvažnijih postupaka termičke obrade livova. Cilj mu je sniziti vlastita naprezanja nastala pri hlađenju odlivaka u kalupu, vlastita naprezanja nakon zavarivanja pa i vlastita naprezanja normalizacije.

---------- CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU. ---------- 

www.maturski.org 

 

MOŽETE NAS KONTAKTIRATI NA E-MAIL: [email protected]